U novom istraživanju učestvovalo je 218 novinarki i novinara od kojih je dve trećine reklo da nema mentalne smetnje. S druge strane, skoro 19 odsto ispitanika istaklo je da ima postavljenu dijagnozu nekih mentalnih smetnji, a više od 18 odsto subjektivno veruje da ima psihičke tegobe, ali se ne obraća psihijatru.
U prethodnom ciklusu istraživanja, taj odgovor dalo je 12,8 odsto ispitanih, tako da najveći rast beležimo kod samodijagnostifikovanja i neobraćanja za pomoć.
Kada je reč o vrsti tegoba za koje je postavljena dijagnoza lekara, među novinarima i medijskim radnicima ubedljivo odskače anksioznost sa 72,1 odsto. Posle nje, sledi depresija sa 40,4 odsto i napadi panike koje prijavljuje 31,7 odsto ispitanih. Iako je uvreženo mišljenje da je kod novinara najčešći posttraumatski stresni sindrom, on se javlja u 19,2 odsto odgovora, pokazuju rezultati ovog istraživanja.
Prema ovim nalazima, procenat novinara koji procenjuju posao kao izuzetno stresan, značajno je veći od procenta onih koji kažu da stres na poslu doživljavaju gotovo svakodnevno ili često 63,3 odsto. Međutim, kad se saberu svi potvrdni odgovori, stres u manjoj ili većoj meri u rasponu od gotovo svakodnevno do povremeno, doživljava 95,9 odsto novinara.
„Prilikom samoprocene nivoa stresa pod kojim se trenutno nalaze, on je veoma visok ili visok čak kod 60,5 odsto ispitanika i ispitanica. Dakle, dve trećine ispitanih je pod zabrinjavajućim nivoom stresa“, navodi se u analizi.
Na prvom mestu faktora koji utiču na stres su potplaćenost i finansijska neizvesnost što je odgovorilo 55 odsto ispitanika. Kratki rokovi i veliki broj radnih zadataka su na drugom mestu, potom slede spoljni pritisci i pretnje, neizvestan posao ili opstanak redakcije, odnos nadređenih, pa loši odnosi u kolektivu.
Istraživanje ukazuje i na to da je dve petine ispitanih novinarki i novinara imalo iskustva sa zlostavljanjem na radu. Na pitanje ko je vršio mobing ubedljivo najčešće se ističe urednik (23,9 odsto), menadžment (16,5 odsto) i kolege (9,2 odsto). Vlasnik medija označen je u 7,3 odsto odgovora.
Upitani da li su pokrenuli postupak zaštite od zlostavljanja na radu, medijski radnici mahom odgovaraju odrično, a razlozi za to su različiti.
Što se tiče sindroma sagorevanja na poslu, 17,9 odsto je odgovorilo da nije imalo, njih 14,7 odsto smatra da ga je iskusilo jednom, a najveći broj – 67,4 odsto – više nego jednom. U zbiru, 82,1 odsto iskusilo je najmanje jednom sindrom sagorevanja.
„Stepen emocionalne iscrljenosti je visoko izražen (prosečna vrednost na skali iznosi 17.01), što je malo povišeno u odnosu na raniji skor od 16.7 i predstavlja tipičan doživljaj profesionalnog sagorevanja koji se manifestuje kroz hroničan umor, problem sa spavanjem, smanjenu sposobnost da se dožive prijatne emocije i nedostatak životnog entuzijazma. Ukupno njih 78 odsto se oseća veoma ili umereno emocionalno iscrpljeno, ali uprkos tome zadržava doživljaj profesionalne efikasnosti“, ocenjuje se u Analizi o mentalnom zdravlju novinara.
Kompletni rezultati istraživanja dostupni su na ovom linku.