Inicijativom koja je podneta Ustavnom sudu osporena je odredba ZKP koja isključuje mogućnost izjavljivanja žalbe protiv oslobađajuće drugostepene presude, kao i odredbe koje onemogućavaju da Vrhovni sud, nakon što utvrdi postojanje povrede zakona u oslobađajućoj presudi, oceni mogućnost uticaja tih povreda na ishod okončanog krivičnog postupka, te da, ukoliko oceni da su mogle uticati na ishod, ukine presudu.
U inicijativi se ističe da je povod za njeno podnošenje pravnosnažno okončan krivični postupak vođen zbog ubistva Slavka Ćuruvije, u kojem je pred drugostepenim sudom bio otvoren pretres i pred čijim većem su izvođeni dokazi. Međutim, nakon donošenja preinačujuće oslobađajuće presude bila je isključena mogućnost izjavljivanja žalbe. Vrhovni sud je kasnije utvrdio da su u oslobađajućoj presudi učinjene povrede zakona, odnosno bitne povrede pravila postupka u korist okrivljenih, ali je usled ograničenja propisanih u ZKP on samo mogao da konstatuje te povrede, ne dirajući u pravnosnažnost drugostepene presude.
Na ovaj način, ZKP favorizuje okrivljene i onemogućava ispunjavanje obaveza države proisteklih iz Ustava i Evropske konvencije o ljudskim pravima koje se odnose na pravo na život i pravo na delotvorno pravno sredstvo, što se neposredno odrazilo i na slučaj Ćuruvija i na prava Jelene Ćuruvije kao oštećene u tom predmetu. Po ustaljenoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, odredbe koje uređuju krivični postupak u celini moraju biti podobne da dovedu do identifikovanja i kažnjavanja odgovornih za povredu prava na život, i da pravnosnažnost presude ne sme biti prepreka da se, u slučaju utvrđivanja bitnih povreda koje su mogle da utiču na ishod krivičnog postupka, predmet ponovo otvori.
Zbog povreda prava, Jelena Ćuruvija će u narednim danima podneti i ustavnu žalbu na presudu Vrhovnog suda koja, osim deklarativnog, nema nikakav značaj u okončanom postupku.
Istovremeno, zbog postojanja sumnje da su nesavesno vršili sudijsku funkciju i da su učinili teške disciplinske prekršaje koji ozbiljno štete ugledu sudijske funkcije i poverenju javnosti u sudove, disciplinskom tužiocu Visokog saveta sudstva podnete su disciplinske prijave protiv sudija Apelacionog suda u Beogradu, Dušanke Đorđević, Marka Jocića i Dragana Ćesarovića. Protiv preostale dve članice veća – sudije Nade HadžiPerić i predsednice veća Vesne Petrović, disciplinske prijave nisu podnete jer su u međuvremenu penzionisane, pa im je prestala sudijska funkcija.
U prijavama je zatraženo razrešenje troje sudija zbog nesavesnog vršenja sudijske funkcije, neopravdanog odugovlačenja postupka, neopravdanog kašnjenja u izradi odluke, kao i zbog povrede načela nepristrasnosti. Povrede zakona i pravila postupka koje je utvrdio Vrhovni sud toliko su brojne i drastične da je teško poverovati da je reč o omaškama.
Imajući u vidu da je postupak povodom ubistva Ćuruvije pokrenut bezmalo 16 godina nakon ubistva i da je sam postupak trajao skoro deceniju, pozivamo Ustavni sud da hitno odluči o inicijativi za ocenu ustavnosti i tako omogući Jeleni Ćuruviji da, nakon uklanjanja neustavnih procesnih ograničenja iz ZKP, zatraži izmenu presuda Apelacionog i Vrhovnog suda, u skladu s članom 61 Zakona o Ustavnom sudu.
Način na koji Visoki savet sudstva bude postupao povodom disciplinskih prijava protiv troje sudija biće jasan pokazatelj u kojoj meri ovo telo ima snage da obezbedi odgovornost vršilaca sudijske funkcije i tako načini prvi korak u vraćanju poljuljanog poverenja u pravosuđe.
Inicijativa za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti odredaba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP)
Disciplinska prijava protiv sudije Apelacionog suda u Beogradu Dušanke Đorđević
Disciplinska prijava protiv sudije Apelacionog suda u Beogradu Marka Jocića
Disciplinska prijava protiv sudije Apelacionog suda u Beogradu Dragana Ćesarovića
Tekst prenet sa portala Slavko Ćuruvija fondacije.