Iskustva novinara i novinarki iz Zaječara i Bora pokazuju da je bezbednost lokalnih medija višeslojni problem koji obuhvata fizičke napade, onlajn targetiranje, institucionalne opstrukcije, političke pritiske i ekonomsku nesigurnost, navodi se u izveštaju o medijima koji izveštavaju u Istočnoj Srbiji.
Sagovornici u ovoj analizi svedoče da se ovi pritisci ne pojavljuju izolovano, već se često prepliću i međusobno pojačavaju – što direktno utiče na profesionalni rad, osećaj lične sigurnosti i dugoročnu održivost redakcija.
Posebno zabrinjava činjenica da su reakcije institucija neujednačene i često nedovoljne, zbog čega se poverenje novinara u sistem zaštite dodatno slabi. U takvom okruženju, teret bezbednosti se prebacuje na same redakcije, lične procene novinara i podršku novinarskih udruženja i grupa.
Iako postoje primeri solidarnosti, obuka i međuredakcijske podrške, sagovornici ističu da su ti mehanizmi još uvek nedovoljni da bi obezbedili sistemsku sigurnost. Većina redakcija nema formalne protokole za postupanje u kriznim situacijama, dok su obuke retke i kratkotrajne, navodi se u izveštaju.
Bez sistemske zaštite i političke volje da se napadi na novinare sankcionišu, lokalni mediji ostaju izloženi stalnim pritiscima koji direktno ugrožavaju pravo građana na tačno, pravovremeno i slobodno informisanje, zaključuju autori analize.
Autori izveštaja Jana Jacić i Marko Tadić navode da je ovaj izveštaj nastao je na osnovu intervjua sa novinarima i novinarkama iz Zaječara i Bora: Sašom Trifunovićem (Ist Media), Vesnom Obrenović (Radio Magnum), Zvonkom Damnjanovićem (Medija centar Bor), Dušanom Vojvodićem (ZA Media), Lazarom Ranđelovićem (Tebra portal), Anđelom Risantijević i Miljkom Stojanovićem (Glas Zaječara). Sagovornici su kroz lična iskustva govorili o bezbednosti novinara, institucionalnim i političkim pritiscima, profesionalnim izazovima i uslovima rada u Istočnoj Srbiji.
Ceo izveštaj o stanju medija koji izveštavaju u Istočnoj Srbiji možete pročitati ovde.
Projekat "Sistem prevencije nasilja i zaštite novinara" podržan je od strane Evropske Unije, Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju, projekta Nemačkog Maršalovog fonda SAD.